Vožnja u različitim uvjetima

Vožnja po snijegu

Prvi i glavni uvjet za sigurnu vožnju po snijegu i poledici je zimska oprema, posebno zimske gume na svim točkovima s najmanjom dubinom šare od 4 mm.
Pahuljice snijega reflektuju svjetlost ravno u vozačeve oči i lijepe se na vjetrobransko staklo tako da nam smanjuju vidljivost. Cesta je klizava, što znači da je trenje između točkova i podloge smanjeno, a kada se u potpunosti prekine dolazi do klizanja vozila. Prvo što ćemo učiniti u takvoj situaciji kada je cesta prekrivena snijegom ili ledom je to da maksimalno smanjimo brzinu i sve radnje vozilom obavljamo usporeno i nježno. Zaustavni put nam se produžuje za čak tri puta (u odnosu na zaustavni put za vrijeme kiše koji nam se tada produžuje za dvostruko).
Ako je na cesti trag od drugih vozila važno je voziti tačno po njemu te povećati oprez pri mjenjanju smjera vožnje, jer naglo mijenjanje dovodi do zanošenja vozila.
Ako i dođe do klizanja i zanošenja vozila kontrolu nad upravljačem uspostavit ćemo preko snage motora laganim oduzimanjem gasa, bez paničnog pritiskanja kočnice. Volan moramo okretati nježno u smjeru klizanja vozila uz dodavanje gasa kako bi nas vozilo povuklo u ispravnom smjeru.

Vožnja noću

Vožnja noću podrazumijeva vožnju od prvog sumraka do potpunog svanuća. Najvažnija karakteristika noćne vožnje je smanjena vidljivost, dok manji obim saobraćaja stvara utisak sigurnosti, što podstiče povećanje brzine i smanjivanje pažnje. Osvjetljenje koje daju oborena ili velika svjetla su neuporediva sa dnevnim svjetlom, te se noću širina vidnog polja sužava, pogoršava se oštrina vida, jasnoća i brzina opažanja. Obzirom da su sposobnosti vida i mogućnosti uočavanja i prepoznavanja smanjene, vožnja noću postaje zamorna i opasna i zahtijeva od vozača znanje, iskustvo i umijeće prilagođavanja na otežane uvjete uočavanja. Pri vožnji noću povećava se psihičko i fizičko opterećenje koje negativno utiče na vrijeme reagovanja, koje se u takvim uvjetima po pravilu produžava.
Tokom vožnje noću vozač otežano, a ponekad pogrešno procjenjuje brzinu i razmak do vozila koja nailaze iz suprotnog smjera, što može uzrokovati pogrešne procjene prilikom preticanja, obilaženja ili mimoilaženja. Ne treba zanemariti ni mogućnost da vozač vozila iz suprotnog smjera ima poteškoća sa sposobnošću vida. Cesta pokrivena vodom, kišom, snijegom ili ledom predstavlja dodatnu opasnost i povećan rizik od prometne nezgode.
Vožnja noću može biti problematična i jako naporna ljudima koji imaju problema sa vidom. Dioptrija, astigmatizam ili slična ograničenja vida noću, a pogotovo u sumrak znatno ograničavaju vozača. Ako pripadate toj skupini vozača pokušajte izbjegavati putovanja noću.
Jedna od opasnosti prilikom vožnje noću jeste pojava zasljepljenja, koje se javlja ako gledate u svjetla vozila koje vam dolazi u susret. Jak i dugotrajan učinak zaslijepljenosti dovodi do opasnosti. Zaslijepljenost je još veća kada je cesta mokra što dodatno smanjuje vidljivost. Stoga, ne smijete gledati u svjetla vozila koja vam dolaze iz suprotnog smjera. Pogled treba usmjeriti prema desnoj ivici kolovoza (ivičnoj liniji), smanjiti brzinu vožnje i ako je potrebno zaustaviti vozilo u svojoj saobraćajnoj traci.
Za vrijeme vožnje noću, vidno polje se bitno smanjuje. Vidljivost ispred vozila je ograničena dužinom svjetlosnog snopa kratkih ili dugih svjetala. Dok vozite s dugim svjetlima vidno polje vam je ograničeno na oko 100 metara (dužina svjetlosnog snopa dugih svjetala), a kada umjesto dugih uključite kratka svjetla vidno polje se smanjuje na 40 do 80 metara. U tim uvjetima uvijek se mora računati s mimoilaženjem ili nailaskom na pješake ili bicikliste koji se slabo uočavaju, zaustavljenim vozilima koja nisu osvijetljena, traktorima i zaprežnim vozilima.

Za uočavanje drugih učesnika u saobraćaju noću može vam pomoći svjetlosni snop dugih svjetala vozila koje dolazi u susret. Tako vidite obris pješaka ili određene predmete na cesti. Ipak povećajte pažnju i smanjite brzinu.
Vrijeme reagovanja vozača prilikom noćne vožnje se produžava zbog akomodacije (prilagođavanja) oka na stalnu izmjenu svjetla i tame. Tom vremenu treba pridodati vrijeme prilagođavanja oka na stalno premještanje tačke fiksacije (oštrina vida). Sve to predstavlja dužinu vremena potrebnog za reagovanje i iznosi između dvije i dvije i po sekunde, ali je za svakog vozača drugačije (zakašnjelo reagovanje u odnosu na prosječno vrijeme reagovanja).

Glavni preduvjet za sigurnu vožnju noću je održavanje dobre vidljivosti vozila. Držite čista vjetrobranska stakla, pogotovo ako pada kiša, ili se na staklo, tokom vožnje lijepe kukci. Ne
pušite dok vozite. Treba voziti bliže središnjoj razdjelnoj liniji na kolovozu, a izbjegavati vožnju uz desnu, ivičnu liniju kolovoza, ne ometati i ne zasljepljivati dugim svjetlima vozača vozila iz suprotnog smjera, pratiti smjerokazne stubiće pokraj ceste i ponašati se u skladu sa značenjem saobraćajnih znakova.
Pri zaustavljanju vozila, uvijek treba ostaviti upaljena kratka svjetla. U slučaju kvara na vozilu treba uključiti sve pokazivače smjera i postaviti sigurnosni trokut što dalje od vozila na vidnom mjestu i po mogućnosti ga osvijetliti. Vozač uvijek mora biti svjestan okolnosti i mogućih opasnosti, voziti s povećanim oprezom, prilagođenom brzinom uvjetima na cesti i biti spreman izbjeći moguće opasnosti.
Za osvjetljavanje ceste vozač motornog vozila po pravilu, upotrebljava duga svjetla. Vožnja sa dugim svjetlima ne smije zasljepljivati vozača vozila koje se kreće ispred ili vozača vozila iz suprotnog smjera.
Vozač je umjesto dugih dužan upotrebljavati kratka svjetla:

  • prije mimoilaženja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozača koje mu dolazi u susret, kad vozač tog vozila uključi kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 metara,
  • za vrijeme dok se kreće za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvom položaju da dugim svjetlima svog vozila zasljepljuje vozača vozila ispred sebe,
  • dok vozilom prolazi pored kolone ili povorke pješaka,
  • kad se kreće cestom koja se prostire neposredno pored plovnog puta ili pored željezničke ili tramvajske pruge – u susret plovilu, odnosno vozilu koje se kreće p šinama,
  • kad naiđe na stoku te ostale domaće ili divlje životinje.

Vožnja po magli

Po magli vozač vozila na motorni pogon mora na vozilu imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istovremeno. Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo po magli.
Kada sustignete vozilo, morate upaliti kratka svjetla da ne ometate vozača ispred vas (zasljepljuje vozača u njegovom ogledalu). Ako sustignete teretne automobile i autobuse, kratka svjetla upotrijebite mnogo ranije (zbog veće površine vozačkih ogledala). U trenutku kada započinjete preticanje pa sve dok ne dođete usporedno s vozilom koje pretičete, koristite kratka svjetla. Za to vrijeme vozač kojeg pretičete, ima duga svjetla. U ravni s vozilom kojeg pretičete upalite duga svjetla, tako istovremeno upaljena duga svjetla oba vozila omogućuju vam da otkrijete zapreku na desnoj ill lijevoj strani ceste. Kada prođete sporije vozilo, nastavite vožnju s dugim svjetlima, a vozač kojeg ste pretekli mora upaliti kratka svjetla.
Kada vas neko pretiče trebate mu pomoći da što brže i sigurnije obavi tu radnju. Vozite s dugim svjetlima što je duže moguće. Sve dok vas vozač pretiče ne vidi jasno naprijed s vaše lijeve strane, a vaša duga svjetla osvijetlit će mu put preticanja.

Osnovna pravila vožnje u ovakvim uslovim:

  • Pri magli, odmah smanjiti brzinu koja mora biti prilagođena vidljivosti, dakle najviše do 50 km/h.
  • Povećati rastojanje. Obično se tokom vožnje pri magli rastojanje pogrešno procenjuje i čini se da je veće nego što jeste.
  • Već i pri slaboj magli, odmah uključiti svjetla da bi bolje vidjeli i da bi bili viđeni.
  • Svjetla za maglu uključiti onda kada je vidljivost manja od 50 m.
Zadnje svjetlo za maglu treba koristiti u uvjetima kada je na cesti magla ili je smanjena vidljivost na manje od 50 metara, i to samo kada iza vašega vozila nema drugih vozila ili kada ste posljednje vozilo u koloni. Čim vaše vozilo sustigne drugo vozilo, svjetlo za maglu treba isključiti kako ne bi ometalo vozača iza. Obratite pažnju na signalnu sijalicu zadnjeg svjetla za maglu, ona vas podsjeća na uključeno svjetlo.
Vožnja pri magli zahteva od vozača maksimalnu koncentraciju i češće pauze tokom vožnje. Preporučuje se da se za vreme pauze vozilo parkira sa uključenim svetlima kako bi drugi vozači mogli lakše da primjete automobil. Takođe je važno da se u ovakvim uslovima vozi istom brzinom, bez obzira na vrijeme i odredište.

Vožnja po kiši – aquaplaning

Kiša kao atmosferska pojava čest je pratilac vožnje, koja kao posljedice ima smanjenje vidljivosti i pogoršavanje uslova sigurne vožnje. Kiša donosi niz opasnosti i često je uzrok saobraćajnih nezgoda zbog smanjenog prijanjanja, smanjene vidljivosti, mogućnosti trenutnog otkazivanja kočnica, dinamičkih udara, nastajanja vodenog klina i prekrivenih oznaka na kolovozu.
Kada padne kiša, na kolovozu se stvara sloj vode i točkovi – gume slabije prijanjaju uz kolovoz (trenje između gume i površine kolovoza je manje) što smanjuje upravljačke i kočione sposobnosti vozila. Veličina trenja (prijanjanja) između guma i kolovoza ovisi o dubini profila guma, brzini kretanja i svojstvu kolovoza (vrsti kolovoza).
Tokom vožnje po kiši, treba usmjeriti pogled dalje ispred vozila jer postoji mogućnost nalijetanja na udarne rupe napunjene vodom ili na vodu na cesti pri čemu može doći do vodenog udara. U takvoj situaciji valja povećati prisebnost i bez oklijevanja, povećanom brzinom, pokušati izići iz vode jer može doći do zalijevanja ili oštećenja motora. Pri mimoilaženju s drugim vozilom dolazi do iznenadnog zalijevanja vjetrobranskog stakla, čime se smanjuje vidljivost, a u toj situaciji vozač može izgubiti prisebnost i kontrolu nad vozilom. Pobrinite se da brisači rade efikasno i bezprijekorno.
Za vreme vožnje po kiši ne dozvolite da se vodena para kondenzuje u unutrašnjiosti vozila. U takvim uslovima treba koristiti ventilaciju i grijanje. Kombinacijom ovih uređaja najbolje će se odstraniti suvišna vodena para i obezbediti uspešna vožnja.
Kod obilnih i dugotrajnih kiša na cestama se često zadržava voda. Pri vožnji u tim uvjetima pod točkom se stvara sloj vode, odnosno „vodeni klin“. Kada je sloj vode dublji, ili kada se po kolovozu pokrivenim vodom vozi velikom brzinom, guma se počinje penjati na sloj vode, „vodeni klin“ je izdiže, što uslovljava odvajanje gume od kolovoza. Gubi se dodir s kolovozom i tada točak “skija” po vodi. Gume tada nisu više sposobne prenijeti na kolovoz vučnu silu, silu kočenja i bočne sile.
Pri brzoj vožnji gube se primarne sposobnosti gume da koči ili vodi vozilo u željenom pravcu. U slučaju kočenja, prednji točkovi blokiraju i kližu te vozilo gubi upravljivost, odnosno u takvim uvjetima se vozilom ne može upravljati.
Nastalo stanje naziva se „aquaplaning“, što u slobodnom prevodu znači skijanje na vodi.
Kod tog stanja upravljanje i kočenje nije moguće. U tom slučaju vrijedi pravilo: upravljač držati pravo i oduzeti gas. Ako puhne vjetar, nema pomoći. Možda nikad nećemo biti svjesni greške.
Prvi znak opasnosti je obilna kiša i voda na kolovozu. Velika količina vode na kolovozu prepoznaje se po sljedećem: trag točkova vozila ispred odmah prekrije voda, točkovi vozila ispred istiskuju mnogo vode, kolotrazi su napunjeni vodom, !okve vode su na kolovozu. U tim uvjetima gubi se osjećaj stabilnosti, tj. vozilo lagano klizi i bočno se zanosi, upravljač se prelako okreće i pojačan je zvuk motora. U takvim uvjetima potrebno je odmah smanjiti brzinu vožnje, pritisnuti papučicu kvačila, čvrsto držati upravljač u pravilnom položaju, izbjegavati naglo okretanje upravljača i popuštati papučicu gasa da točkovi ponovno dobiju dodir s kolovozom.
Dakle, da bi rizik od akvaplaninga i od neprijatnih iskustava koje on sa sobom nosi sveli na minimum, morate stalno voditi računa o mejrama predostroznosti.
Veliku opasnost za vožnje po kiši na kolovozu predstavljaju kolotrazi. Kada su ispunjeni vodom, lako dolazi do pojave vodenoga klina “skijanja” na vodi. Postoji opasnost od zanošenja i gubljenja upravljivosti vozila. U takvim uvjetima ne treba voziti po njima. Ako je potrebno mijenjati saobraćajnu traku, treba smanjiti brzinu i pod oštrim uglom ih preći. Posebno se mora povećati pozornost, smanjiti brzina i čvrsto držati upravljač.

Vožnja autocestom

 

Autocesta je namijenjena isključivo za saobraćaj motornih vozila. Vožnja autocestama je sigurnija, brža i udobnija od vožnje ostalim cestama, ali vožnja autocestom se po nekim specifičnostima razlikuje od vožnje ostalim cestama. Saobraćajnim pravilima i propisima je utvrđeno kako voziti, no postoje neka pravila, ponašanja i sigurnosne navike koje se moraju usvojiti kako biste sigurno vozili autocestama. Autoceste skrivaju i niz specifičnih opasnosti koje morate očekivati i predvidjeti kako biste sigurno i brzo stigli do cilja.
Širina cjelokupnog profila autoceste, širina kolovoznih traka koje imaju po najmanje dvije saobraćajne trake, fizička odvojenost od saobraćajnog toka iz suprotnog smjera (nema vozila u susret), traka za zaustavljanje vozila u nuždi, široke bankine i bočne ograde, kvalitetne oznake i signalizacija, redovito održavanje – daju osjećaj sigurnosti i mame na brzu vožnju. Na autocestama je najniži stepen ugroženosti, odnosno na autocestama (s obzirom na broj vozila) se događa relativno malo saobraćajnih nesreća, no kada se dogode, u pravilu su s vrlo teškim posljedicama.
UKLJUČIVANJE NA AUTOCESTU

Uključivanje na autocestu predstavlja jedno od kritičnih mjesta za događanje saobraćajnih nesreća, prije svega zbog nepravilnog ponašanja vozača.
Uključite se u saobraćajni tok vozila na autocesti, bez zaustavljanja, koristeći pravilno saobraćajnu traku za ubrzavanje. Postupno ubrzavajte nakon prilazne rampe, vozite usporedno s vozilima na autocesti – cijelom dužinom trake za ubrzavanje, bez približavanja vozilu koje se nalazi ispred vas. Putem unutarnjeg i vanjskog ogledala pratite saobraćaj vozila na autocesti s ciljem prepoznavanja najpogodnijeg trenutka za uključivanje. Kada dostignete brzinu vozila u saobraćajnoj traci lijevo od vas, uz sigurnosne provjere i uključivanje lijevog žmigavca, ne ometajući vozila, uključite se u saobraćajni tok na autocesti. Ako vam uvjeti saobraćaja to ne dozvoljavaju, ne zaustavljajte se na kraju trake za ubrzavanje, već nastavite vožnju trakom za zaustavljanje vozila u nuždi do prvog trenutka za uključivanje. Čim uočite pogodan trenutak između vozila, morate s uključenim lijevim pokazivačem smjera ubrzati i uključiti se u desnu saobraćajnu traku na autocesti. Nakon uključivanja isključite lijevi pokazivač smjera.
Vozila na autocesti imaju prednost u odnosu na ona koja se uključuju. Vi međutim možete pomoći onima koji se uključuju na autocestu, tako što ćete smanjiti brzinu svoje vožnje i ostaviti dovoljno prostora za uključivanje. Vi možete svoju vožnju (ukoliko vam uvjeti saobraćaja omogućavaju) i ubrzati, ali ne iznad 130 km/h, da bi se oslobodilo dovoljno prostora iza vas za uključivanje. Da bi vozačima olakšali uključivanje na autocestu, možete također izvršiti promjenu kretanja iz desne u lijevu prometnu traku, kako biste desnu saobraćajnu traku ostavili slobodnu za uključivanje. No, ovo uradite samo onda kada ste sigurni da ovu radnju možete izvesti bez ikakve opasnosti. Uvijek imajte na umu da prilikom svake promjene saobraćajne trake morate uključiti pokazivač pravca za odgovarajući smjer.

BRZINA KRETANJA I OGRANIČENJA

Autoceste su građene tako da dozvoljavaju vrlo brzu vožnju u odnosu na druge ceste. To su ceste s najvišim nivoom uslužnosti, nema vozila iz suprotnoga smjera, preglednost je izuzetna, ukrštanja su u više razina itd.. No, međutim ne zaboravite da je brzina najdominantniji uzročnik saobraćajnih nesreća. Uvijek budite spremni na iznenadna kočenja. Čim u daljini primijetite da vozila koče, da su sve trake zauzete vozilima, odmah uključite zbog sigurnosti i upozorenja vozačima iza vas sve pokazivače smjera. Na autocesti je izuzetno opasno voziti slalom i učestalo mijenjati saobraćajne trake, bespotrebno ubrzavati i malo iza toga usporavati, ili svojim postupcima stalno ometati druge vozače. Uostalom, znate, u velikoj gužvi sve se kolone kreću otprilike istom brzinom, pokušajte strpljivošću doprinijeti pouzdanosti cjelokupne situacije.

 

Prema našim propisima (a i većine zemalja Europe), najveća dopuštena brzina vožnje na autocesti je 130 km na sat, ali držite se ograničenja brzine na pojedinim dijelovima i preporučljive brzine za pojedinu dionicu. Naravno i na autocesti važe ograničenja za vozila pojedinih grupa i to:

 

  1. 80 km/h za autobuse bez i sa lakom prikolicom, kamione do 7,5 tona i putnička vozila koja vuku prikolicu
  2. 70 km/h za autobuse kojima se vrši organiziran prijevoz djece, kao i kamione preko 7,5 tona i kamione s prikolicom.
  3. 40 km/h ako se vrši šlepanje vozila u dozvoljenim slučajevima.

 

Na autocesti nema stajanja. Ukoliko želite prekinuti vožnju, to možete učiniti samo na odmaralištima, prostorima benzinskih pumpi ili površinama izvan kolovoza koje su kao odmarališta ili parkirališta za to posebno uređene. Ne zaustavljajte, niti ne parkirajte na saobraćajnim trakama za zaustavljanje vozila u nuždi. Na autocesti ne smijete se polukružno okretati niti voziti unatrag. Autocestom se morate kretati krajnjom desnom saobraćajnom trakom koja nije zakrčena vozilima u koloni (izuzetak su gradske autoceste gdje se zbog gustoće saobraćaja vozi u usporednim kolonama). Tokom vožnje autocestom stalno budite pažljivi, gledajte ispred i iza, niti jednu radnju (promjenu prometne trake, prestrojavanje, usporavanje, pretjecanje) ne činite ukoliko se višestruko niste uvjerili da to možete učiniti bez opasnosti za druge vozače na autocesti. Pri velikim brzinama je opasno naglo smanjivanje brzine. Posebno pazite na vozila iza vas. Jedno sigurnosno pravilo kaže da vozeći autocestom treba jednako gledati saobraćaj iza (preko unutarnjeg i vanjskog ogledala), kao saobraćaj ispred (kroz vjetrobransko staklo). Naročito obratite pažnju i pogledajte i osigurajte se da se nijedno vozilo ne nalazi u „mrtvom uglu“ pored vašeg vozila.
ISKLJUČIVANJE SA AUTOCESTE

Kad se namjeravate isključiti s autoceste, tada morate uočiti saobraćajne znakove koji vas obavještavaju o mjestu izlaza s autoceste. Ako prekasno uočite ili reagirate na znak obavještenja za vođenje saobraćaja, proći ćete pored željenog izlaska. To vas može koštati dodatnog iznosa za cestarinu i nekoliko desetaka kilometara bezpotrebne vožnje do sljedećeg izlaza i povratka za smjer kojim ste željeli voziti. Isključivanje s autoceste najavljuje se saobraćajnim znakom obavještenja u pravilu na 1.000, 500 i 250 metara ispred samoga izlaza. Približavajući se mjestu izlaska, pogledat ćete na unutarnje i vanjsko ogledalo, te uključiti desni pokazivač smjera. Ne kočiti na traci za vožnju. S uključenim desnim pokazivačem smjera nakon kosnika na kolovozu i pojave saobraćajne trake za usporavanje, ne smanjujući brzinu vožnje, napustite desnu saobraćajnu traku autoceste i prestrojite se na saobraćajnu traku za usporavanje. Tek na traci za usporavanje smanjujete brzinu, kako biste do izlaska s autoceste prilagodili brzinu radijusu zavoja i isključili se sigurno.

 

Kvar ili nesreća na autocesti
Ukoliko vam se dogodi da ste prisiljeni prekinuti vožnju zbog kvara, neispravnosti na vozilu ili iz nekog drugog razloga, nikako ne zaustavljajte vozilo na kolovozu autoceste, već desno od uzdužne crte na kolovozu, s desne strane – na saobraćajnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi. Po mogućnosti što više desno, kako ne biste otvarajući vrata ometali vozila koja voze po desnoj traci. Putnike obavezno izmjestiti iz vozila van kolnika i trake za zaustavljanje u nuždi. Prije izlaska iz vozila navucite reflektirajući prsluk koji bi se trebao nalaziti u kabini vozila (obvezno u većini zemalja). Ostavite uključena pozicijska svjetla, uključite sve pokazivače smjera kako bih vas vozači uočili sa što veće udaljenosti. Postavite trokut za opasnost i to na udaljenosti od 100 metara iza i ukoliko ne možete brzo riješiti kvar pozovite službu za pomoć na cesti.

SISTEM NAPLATE CESTARINE

Naplata cestarine obavlja se neprekidno od 0 – 24 sata, sve dane u godini. Na svim naplatnim stanicama u vidnom polju vozača mora biti istaknut cjenovnik s propisanim iznosima cestarine za sve grupe vozila. Vozila su razvrstana po grupama za koje je jedinstvena cijena plaćanja cestarine i sastoji se od četiri klase:

 

Klasa 1: Dvoosovinska vozila s visinom izmjerenom na prvoj osovini manjom od 1,3 m (motocikli, osobna vozila i laka dostavna vozila).Klasa 2: Vozila sa tri i više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini manjom od 1,3 m (kombi vozila, osobna vozila s prikolicom, karavani s visinom od 1,3 metra na prednjoj osovini i laka dostavna vozila s prikolicom karavanom, dvoosovinska vozila kao što su kombi vozila bez prikolice).Klasa 3: Vozila sa tri i više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini većom od 1,3 m (kamioni s ili bez prikolice, sa ukupno dvije ili tri osovine, karavani s visinom većom od 1,3 metra na prednjoj osovini i kombi vozila s prikolicom ili karavanom s ukupno tri osovine).Klasa 4: Vozila sa četiri i više osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini većom od 1,3 m (kamioni s ili bez prikolice s četiri ili više osovina, tegljači s poluprikolicom, autobusi s ili bez prikolice s četiri ili više osovina, kombi vozila s prikolicom ili karavanom s ukupno četiri ili više osovina).Skupina vozila koja je oslobođena plaćanja cestarine: 1. vozila crvenog krsta, 2. vozila oslobođena na osnovu ugovora koje je Vlada BiH i Vlada Federacije BiH zaključila s međunarodnim institucijama, 3. vozila pomoći na cesti u slučaju intervencije, 4. vozila oružanih snaga BiH, 5. vozila invalidnih osoba s 80% i više tjelesnog oštećenja, odnosno osobe s 60% i više oštećenja donjih ekstremiteta, 6. vozila Civilne zaštite, 7. vozila Ministarstva unutrašnjih poslova, 8. vozila Hitne pomoći i 9. Vatrogasna vozila.Vozila koja na izlaznu naplatnu stanicu dođu bez naplatne kartice blagajnik će naplatiti iznos najduže relacije od mjesta izlaza za odgovarajuću grupa vozila.
Obvezno uzimanje naplatne kartice
Naplata cestarine (gotovina, kreditne kartice, debitne kartice)
Elektronska naplata cestarine
Naplata cestarine smart karticom Koncesionara

Vožnja u tunelu

Vožnja tunelom razlikuje se od vožnje na otvorenoj cesti, ima svoje zakonitosti i zadanu dinamiku vožnje (zabranjena je vožnja unatrag, okretanje ili polukružno okretanje, zaustavljanje ili parkiranje na saobraćajnim trakama, problem adaptacije oka na razinu osvjetljenja tunela pri ulasku ili izlasku, održavanje propisanog razmaka od vozila ispred, strogo pridržavanje propisane brzine vožnje – koja je u pravilu niža od ograničenja brzine za cestu kojom vozite).
U jednocjevnim tunelima, odnosno u onima u kojima postoji samo po jedna saobraćajna traka za svaki smjer vožnje, najstrože je zabranjeno pretjecanje.

U dvosmjernim tunelima s tri prometne trake (2+1), pretjecanje je dozvoljeno samo za onaj smjer u kojem postoje dvije usporedne prometne trake, ukoliko nije drugačije određeno saobraćajnim znakovima.
U tunelima koji imaju dvije cijevi, svaka za svoj smjer, s po dvije ili više saobraćajnih traka u pravilu je preticanje dozvoljeno, ukoliko saobraćajnimznakom nije drugačije određeno.

Svaki tunel, bez obzira ubraja li se u kategoriju kratkih, srednje dugih ili dugih tunela, najavljen je saobraćajnim znakom opasnosti. Respektirajte tu opasnost i odmah, bez oklijevanja počnite smanjivati brzinu, ali ne naglo. Uvjerite se čine li to vozači iza vas. Ako ocijenite da ne smanjuju brzinu, uključite sve pokazivače smjera i tako ih upozorite. Morate u vrlo kratkom vremenu uočiti sve informacije i znakove na ulasku u tunel (broj prometnih traka, vozi li se dvosmjerno ili jednosmjerno, ograničenje brzine i sl.). U dugim tunelima radio podesite na radio stanicu koja se preporučuje, jer jedino nju možete „hvatati“, a na toj radio stanici daju se važne informacije o saobraćaju. Na ulasku u tunel skinite sunčane naočale ako ste ih nosili. Isključite brisače ako ste vozili po kiši. Ako ste vozili s dugim svjetlima uključite kratka. Zatvorite prozore, isključite dovod zraka izvana, zbog mogućeg lošeg zraka u tunelu. Uključite klimatizaciju ili provjetravanje kako vam se naglo ne bi orosila stakla. Ne pušite i ne koristite mobitel. Pridržavajte se propisanog razmaka. Pri izlasku iz tunela ponovno stavite sunčane naočale ako je vani sunčan dan. Ne ubrzavajte odmah na izlasku iz tunela, neka vam se oči priviknu na intenzivniju rasvjetu.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s